Vrijeme u kojem živimo obilježeno je uticajem društvenih mreža. Skoro svaki drugi stanovnik na planeti koristi neku od društvenih mreža. Društene mreže mogu da imaju izuzetno loš uticaj,posebno kada je zastupljen govor mržnje na društevnim mrežama. Danas je govor mržnje zastupljen u svim segmentima društva, ali posebno je raširen na društvenim mrežama i u medijima, gdje je sadržaj dostupan svima i širi se doslovno jednim klikom.

U Bosni i Hercegovini je realizovan projekat HUB za digitalnu sigurnost. Kroz ovaj projekat koji je usmjeren prema mladima, a realizovan u desetak bh. gradova, održano je pet modula, na kojima su učesnici  imali priliku slušati predavanja eminentnih predavača iz BiH i regije.

Projekat je finansirala Ambasada Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini. Ambasador Jan Waltmans kazao je da u savremenom dobu društveni mediji generiraju ogromne količine informacija, te ljudi koji te informacije čitaju nerijetko nisu u stanju razlučiti šta je od toga istina, piše Portal Federalna.ba.

Jako je važno da mediji i novinari imaju slobodu da traže informacije, naročito od vlasti i da iznose različita mišljenja i interpretacije šta je važno, a šta ne. Također je važno da mladi ljudi znaju razmišljati o onome što vide u medijima, zbog toga što određeni pojedinci i grupe koriste tu slobodu da plasiraju lažne informacije i siju mržnju i podjele.

Učesnik projekta bila je Lara Sutović, projekt menadžerica u Udruženju Ja bih u EU (JaBiHEU) koje implementira ove aktivnosti.

– Projekt je nastao kao odgovor na porast govora mržnje i nasilnog ekstremizma na društvenim mrežama, ali isto tako i na nedostatak informacija o tome zašto imamo toliko ekstremnog sadržaja koji generišu mladi ljudi. – rekla je Sutovićeva.

Pored Lare Sutović, učesnici su bili i drugi mladi stručnjaci. Bojana Kostić, ekspertica za društvene mreže iz Beograda, dugo se bavi istraživanjima u oblasti digitalnih prava. Njena uloga bila je da pomogne mladima i da ih na neki način educira o različitim procesima koji se odvijaju na društvenim mrežama, a koji možda nisu na prvi pogled vidljivi.

– Pokušala sam im pomoći da identificiraju botove ili torlove ili određene vrste govora koji možda ne potpadaju u domen govora mržnje, ali mogu biti problematični, a nalaze se i široko su rasprostranjeni na društvenim mrežama. – izjavila je Kostićeva

Govor mržnje je javno izražavanje koje širi, podstiče, promoviše ili opravdava mržnju, diskriminaciju  prema određenoj grupi ili pojedincu. Na društvenim mrežama ono uključuje pogrdne komentare, slike, video materijale ili grupe u kojima se poziva na mržnju i nasilje. Bilo ko može biti meta govora mržnje. Takvi govori mogu biti usmjereni protiv pojedinaca ili  određenih skupina. Riječ je o vrijeđanju, klevetama, prijetnjama ili huškanju naroda. Zbog toga je govor mržnje danas važna tema političkog i društvenog obrazovanja, s obzirom da nikada ne možemo znati kako će se odraziti na žrtvu i kakve posljedice žrtva može imati.

Posljedice mogu biti i emocionalne, koje zapravo kod žrtve izazivaju strah, tugu, bespomoćnost i osjećaj nepripadanja i razočarenje. Govor mržnje može ostaviti i trajne psihičke posljedice na duševno zdravlje pojedinaca neposredno izloženih govoru mržnje ili očevidaca, a posebno se može odraziti na djecu. Zbog toga moramo biti izuzetno obazrivi kada su u pitanju društvene mreže.

Izvor: Mreža mira

Vedrana Bogdanović

Foto: Pixabay