Broj ekstremnih događaja povezanih sa šumskim požarima i dimom u svijetu se od 1990-ih godina utrostručio, što dodatno povećava zabrinutost zbog posljedica koje zagađen zrak može imati na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Na ovaj problem upozorila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO), koja u svom godišnjem biltenu o kvalitetu zraka i klimi ukazuje na sve izraženiju vezu između klimatskih promjena i zagađenja zraka.

Podaci navedeni u biltenu ukazuju na ozbiljne zdravstvene posljedice. Studija na koju se WMO poziva procjenjuje da su požari i dim u periodu od 2010. do 2018. godine bili povezani sa gotovo 100.000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje.

Stvarni rizik mogao bi biti i veći od onoga što pokazuju standardne procjene. WMO navodi da konvencionalni modeli rizika mogu potcijeniti smrtnost povezanu sa šumskim požarima i do 93 posto. Jedan od razloga je što se u takvim procjenama ne uzima uvijek dovoljno u obzir veća toksičnost finih čestica koje nastaju tokom požara, poznatih kao PM2.5.

Situaciju dodatno komplikuju visoke temperature. Tokom toplotnih talasa mogu se stvoriti uslovi pogodni za povećanje prizemnog ozona, jer više temperature, slabije strujanje zraka i snažna sunčeva svjetlost podstiču njegovo stvaranje.

Prema WMO-u, zbog toga bi zdravstveni rizici povezani sa ozonom mogli biti sve izraženiji, uz mogućnost desetina hiljada dodatnih prijevremenih smrti.

Istovremeno, očekuje se da će ekstremni šumski požari u budućnosti biti sve izraženiji, zbog čega bi dostizanje smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet zraka moglo postati još teže.

WMO zato ukazuje na potrebu za boljim praćenjem zagađivača u atmosferi. Posebno se navode crni ugljik i atmosferska mikroplastika, čije bi prisustvo i kretanje trebalo pažljivije pratiti.