Rekordno visoke temperature i dugotrajna suša ove godine nanijele su velike štete poljoprivrednicima u Republici Srpskoj i regionu. Najviše su stradali voćnjaci i usjevi kukuruza, dok se poljoprivrednici već suočavaju sa strahom od nedostatka stočne hrane i dodatnih troškova.

Voćari procjenjuju da je do sada propalo između 50 i 60 odsto roda. Kruške su pretrpjele velike gubitke, dok su ugrožene i jabuke i šljive. Visoke temperature dovode do opadanja plodova i njihovog preranog sazrijevanja, a kod jabuka se bilježi i smanjivanje plodova umjesto očekivanog rasta.

Najveće šanse da sačuvaju dio roda imaju proizvođači koji raspolažu sistemima za navodnjavanje i protivgradnim mrežama, ali se i kod njih očekuje slabiji kvalitet. Značajan dio preostalog voća, zbog posljedica suše, mogao bi da završi u industrijskoj preradi. Ukoliko u narednim danima ne bude značajnijih padavina, gubici bi mogli biti još veći.

Kada je riječ o žitaricama, pšenica je prošla znatno bolje, dok je kukuruz ozbiljno ugrožen. Na području Semberije i Majevice kukuruz je zasijan na oko 26.000 hektara, a procjenjuje se da je ugroženo oko 70 odsto prinosa.

Suša posebno pogađa stočare, jer manji prinos kukuruza znači i manje stočne hrane. Poljoprivrednici će zbog toga biti prinuđeni da je nabavljaju po višim cijenama, što dodatno povećava troškove proizvodnje. Istovremeno, niske cijene žive stoke dodatno otežavaju položaj farmera, pa postoji opasnost da dio njih bude prinuđen da smanji proizvodnju ili rasproda stoku.

Problem poljoprivrednicima dodatno predstavlja i veliki uvoz, koji, kako ocjenjuju predstavnici proizvođača, otežava plasman domaćih proizvoda. Na području Semberije broj stočara je za desetak godina značajno smanjen – sa oko 12.500 na približno 2.500.

Prema aktuelnim prognozama, u narednim danima očekuje se pretežno sunčano, suvo i toplo vrijeme. Kratkotrajno osvježenje moguće je poslije sredine avgusta, dok se oko 18. avgusta nazire nestabilniji period. Ipak, za sada nema najave značajnijih padavina na širem području.

Oko 17. avgusta maksimalne temperature trebalo bi da se kreću od 29 do 36 stepeni Celzijusa, što bi poljoprivrednicima ostavilo malo prostora za oporavak zemljišta i usjeva ukoliko izostanu ozbiljnije padavine.