Sve veći broj učenika u Republici Srpskoj prekida srednjoškolsko obrazovanje, čime se povećava broj mladih koji na tržište rada izlaze bez kvalifikacija. Podaci pokazuju da je samo tokom školske 2024/2025. godine zbog slabog uspjeha školovanje napustio 201 učenik – među njima 128 mladića i 73 djevojke.

Stručnjaci upozoravaju da razlozi za odustajanje nisu samo loše ocjene, već i širi problemi u društvu, porodici i obrazovnom sistemu.

Sociolog Stanislav Tomić smatra da je jedan od ključnih problema poremećen sistem vrijednosti, u kojem se uspjeh često vezuje za materijalni status, dok se znanje i obrazovanje nedovoljno cijene.

Prema njegovim riječima, mladi mogu izgubiti motivaciju za školovanje kada vide da se u društvu više nagrađuje snalažljivost nego trud i znanje. Takođe upozorava da pretjerano oslanjanje na ocjene, umjesto na stvarno usvojeno znanje, kod učenika može stvoriti pritisak i otpor prema obrazovanju.

On smatra da promjene moraju početi od porodice, ali i samog školskog sistema, koji bi trebalo više da bude usmjeren na razvoj znanja i sposobnosti učenika, a manje na formalno ispunjavanje obaveza.

Direktor Srednje stručne škole „Janja“ Aleksandar Matić navodi da iza prekida školovanja često stoje različite životne okolnosti.

Među najčešćim razlozima su nedovoljna podrška roditelja, teško usklađivanje školskih obaveza sa profesionalnim bavljenjem sportom, ali i želja mladih da što prije počnu da zarađuju.

Matić ističe da pojedini učenici pokušavaju da kombinuju posao i školu, ali u mnogim slučajevima to dovodi do toga da ne uspiju da odgovore ni jednom od tih zahtjeva.

Ipak, postoje i primjeri učenika koji se nakon pauze vraćaju obrazovanju. Kako navodi Matić, sve veća kontrola rada na crno utiče na to da mladi i njihovi roditelji ponovo uviđaju značaj završene škole.

Bez diplome je danas sve teže pronaći stabilan i kvalitetan posao, dok završeno srednjoškolsko obrazovanje i stečena znanja mladima pružaju mnogo više mogućnosti za zaposlenje, kako u zemlji, tako i van nje.

Obrazovanje se tako ponovo pokazuje kao jedan od najvažnijih uslova za sigurniju budućnost mladih.

Izvor: BN/Drina Press