Zakon o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske stupa na snagu 7. jula ove godine, čime se uvodi novi sistem zaštite prava djece u slučajevima neplaćanja alimentacije. Njegovim stupanjem na snagu Javni fond za dječju zaštitu Republike Srpske preuzima obavezu isplate privremenog izdržavanja samohranim roditeljima, dok država istovremeno preuzima naplatu potraživanja i krivični progon roditelja koji ne izvršavaju svoje obaveze.

Ovaj zakon, koji su samohrani roditelji dugo očekivali, donosi sistemsko rješenje za problem neredovnog ili potpunog neplaćanja alimentacije. Visina privremenog izdržavanja utvrđena je na 15 odsto prosječne neto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu, što trenutno iznosi oko 230 konvertibilnih maraka.

Pravo na sredstva iz Fonda imaju djeca do 18 godina starosti, državljani Republike Srpske, koja imaju prebivalište u entitetu najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva. Osnovni uslov za ostvarivanje ovog prava je da roditelj koji ima obavezu izdržavanja ne plaća alimentaciju, da je plaća neredovno ili samo djelimično, kao i da je prethodno pokrenut izvršni sudski postupak i doneseno rješenje o izvršenju.

Zahtjev se podnosi nadležnoj poslovnici Javnog fonda za dječju zaštitu, a mogu ga podnijeti zakonski zastupnik djeteta ili organ starateljstva. Isplata traje sve dok obavezni roditelj ne počne redovno da izmiruje obaveze u kontinuitetu od najmanje tri mjeseca.

Zakon uvodi i strože mjere prema dužnicima. Republika Srpska, preko Pravobranilaštva, preuzima naplatu svih dugovanja, uključujući zakonsku kamatu, dok se prema nesavjesnim roditeljima mogu pokretati krivični postupci. Kao dodatna mjera predviđa se i mogućnost oduzimanja putne isprave, odnosno pasoša, kao i druge restriktivne mjere do izmirenja obaveza prema djetetu i državi.

Iz Udruženja samohranih roditelja „Ponos“ ocjenjuju da zakon predstavlja značajan iskorak u zaštiti djece i roditelja koji godinama čekaju sistemsko rješenje, ali ističu i određene nedostatke. Među njima se posebno izdvajaju starosna granica od 18 godina, koja ne obuhvata djecu koja se redovno školuju nakon punoljetstva, zatim nedovoljno precizna odredba o načinu uplate alimentacije, kao i visina iznosa koja ne pokriva realne troškove života djeteta.

Ipak, iz Udruženja poručuju da je riječ o važnom početku i koraku naprijed. Kako navode, očekuju da će se u narednom periodu razmatrati povećanje iznosa u skladu sa budžetskim mogućnostima, kao i dodatna unapređenja zakonskih rješenja kako bi se sistem zaštite djece dodatno ojačao.