Pet godina bilo je dovoljno da se cijene brojnih prehrambenih proizvoda u Republici Srpskoj značajno promijene. Ono što je nekada predstavljalo uobičajen trošak za domaćinstva danas zahtijeva znatno više novca, a posebno se izdvajaju pojedine vrste mesa, kafa i slatkiši.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku, koji upoređuju prosječne cijene iz septembra 2021. i septembra 2026. godine, pokazuju da su neka poskupljenja bila toliko izražena da su cijene pojedinih proizvoda dostigle više nego dvostruk iznos.
Najveća razlika među navedenim proizvodima vidljiva je kod junetine sa kostima. Kilogram ovog mesa, koji je prije pet godina koštao oko 8,5 KM, u septembru ove godine dostigao je prosječnu cijenu od 17,8 KM. Teletina bez kosti poskupjela je sa 19,9 na 34,2 KM po kilogramu.
Skuplja je i svakodnevna kupovina drugih vrsta mesa. Za kilogram svinjetine sada je potrebno oko 11,4 KM, dok je ranije koštao 8,4 KM. Pileći file, koji je 2021. godine u prosjeku iznosio 9,6 KM po kilogramu, sada košta 13,6 KM.
Razlika se osjeti i prilikom kupovine hljeba. Prosječna cijena kilograma bijelog hljeba porasla je sa 2,3 na gotovo 3,9 KM, a polubijelog za oko 1,5 KM. Više novca potrebno je izdvojiti i za rižu, čiji je kilogram skuplji za približno 1,3 KM u odnosu na isti mjesec 2021. godine.
Dodatni pritisak na budžet predstavlja rast cijena suhomesnatih proizvoda. Kilogram suvog svinjskog vrata sada u prosjeku košta 21,6 KM, odnosno šest maraka više nego prije pet godina. Čajna kobasica dostigla je cijenu od 26,8 KM po kilogramu, što je za gotovo devet maraka više nego ranije.
Poskupljenja su posebno primjetna i kod proizvoda koji se često nalaze u svakodnevnoj potrošnji. Prosječna cijena kilograma kafe porasla je sa 13,3 na 28,5 KM, dok je kilogram mliječne čokolade skuplji za oko 12 KM i sada košta približno 28,5 KM.
Promjene nisu zaobišle ni domaću rakiju. Litar šljivovice, koji je prije pet godina u prosjeku koštao 18,2 KM, sada se plaća oko 26,5 KM.
Iako se poskupljenja razlikuju od proizvoda do proizvoda, zajednički trend pokazuje da je za iste ili slične količine hrane potrebno izdvojiti više novca nego prije pet godina. To posebno otežava svakodnevicu domaćinstvima koja najveći dio prihoda troše na osnovne životne potrebe.
Podaci o prosječnim cijenama tako ukazuju da rast troškova nije ograničen na jednu kategoriju proizvoda, već obuhvata gotovo čitavu prehrambenu potrošnju — od hljeba i riže do mesa, kafe i čokolade.
