Centralna izborna komisija BiH bi 7. maja trebala raspisati opšte izbore, koji bi, prema najavama, mogli biti među najznačajnijima do sada zbog uvođenja novih tehnologija u izborni proces.

Planirane izmjene uključuju upotrebu skenera za glasačke listiće, digitalno očitavanje glasova, kao i kombinaciju elektronskog i ručnog brojanja. Pored toga, očekuje se i novi dizajn glasačkih listića, prilagođen sistemu skeniranja.

Prema riječima člana CIK-a BiH Suada Arnautovića, tehnički problemi koji su ranije mogli ugroziti primjenu ovog sistema su, kako tvrdi, uglavnom riješeni. Posebno se navodi da su otklonjene poteškoće vezane za obradu listića kroz skenere.

Birači bi trebali dobiti listić koji sadrži upute, listu kandidata i posebno polje u koje se upisuju brojevi izabranih opcija. Upravo taj dio listića prolazi kroz skener, dok ostatak ostaje u fizičkoj kutiji za naknadno ručno brojanje.

Time se uvodi paralelni sistem provjere – digitalni i klasični – koji bi, prema planu, trebao povećati sigurnost i transparentnost izbornog procesa.

Ipak, još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno kako će se postupati u slučaju neslaganja između rezultata skeniranja i ručnog brojanja, što ostavlja prostor za potencijalne pravne i tehničke dileme.

Takođe, ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona BiH, rezultati dobijeni skenerima mogli bi ostati samo informativnog karaktera, dok bi zvanični rezultati i dalje bili oni utvrđeni ručnim brojanjem.

Arnautović je naglasio da bi rezultati sa skenera mogli biti objavljeni kao preliminarni odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta, čime bi se obezbijedila brža slika izbornog ishoda. Međutim, konačna validacija ostaje na ručnom brojanju.

To otvara pitanje šta u slučaju odstupanja između dva sistema, što bi u određenim situacijama moglo imati i političke posljedice.

Bivši predsjednik CIK-a i predsjednik Foruma građana Tuzla, Vehid Šehić, smatra da nove tehnologije predstavljaju važan iskorak ka većoj kontroli i integritetu izbora. Podsjeća da su raniji pilot-projekti pokazali da sistem u velikoj mjeri funkcioniše, uz samo manji broj tehničkih kvarova koji se mogu otkloniti.

Ipak, Šehić upozorava da tehnologija sama po sebi ne može riješiti dublje probleme izbornog sistema, poput političkih pritisaka, zapošljavanja pod uslovom političke lojalnosti i kupovine glasova.

Prema njegovim riječima, ključna promjena mora doći kroz jačanje političke kulture i svijesti građana, gdje birači ne bi trebali pristajati na pritiske ili kratkoročne koristi u zamjenu za svoj glas.

Izvor: Info Birač/Drina Press