Dok globalne tenzije potresaju tržišta energenata, građani Bosne i Hercegovine sve više strahuju od onoga što će osjetiti tamo gdje najviše boli – u svakodnevnoj kupovini. Svaki novi rast cijena goriva gotovo po pravilu pokreće lanac poskupljenja koji se brzo prelije na osnovne životne namirnice.

Ekonomski analitičari upozoravaju da trenutna dešavanja na svjetskom tržištu nafte mogu imati dalekosežne posljedice. Kako kriza traje, raste i pritisak na cijene robe i usluga, uključujući hranu i transport.

Ekonomista Predrag Mlinarević ukazuje da problem ne leži samo u realnom rastu troškova goriva, već i u mogućnosti da se takva situacija zloupotrijebi. Prema njegovom stavu, postoji rizik da trgovci povećaju cijene robe široke potrošnje više nego što je opravdano, iako upravo te robe čine najveći dio potrošačke korpe građana.

On podsjeća da je sličan obrazac viđen i ranije – pad cijena nafte nije pratio pad cijena osnovnih namirnica. Time, smatra, dodatno slabi argument da su drastična poskupljenja hrane opravdana rastom cijena energenata, koji u njihovoj strukturi troškova učestvuju relativno malo.

Mlinarević smatra da je određeni rast cijena neminovan, ali naglašava da on mora biti realan i zasnovan na stvarnim troškovima. Ističe da privreda ne treba poslovati s gubitkom, ali da je neprihvatljivo korištenje krize za ostvarivanje neopravdane dobiti. Kao ključnu mjeru vidi snažniji inspekcijski nadzor, pa čak i strože sankcije za one koji pokušaju profitirati na račun građana.

S druge strane, Murisa Marić iz Udruženja „Don“ upozorava da građani s razlogom osjećaju nesigurnost, jer se globalni poremećaji gotovo trenutno reflektuju na domaće tržište. Prema njenim riječima, već sada postoji bojazan da će novi rast cijena goriva ubrzati poskupljenja osnovnih proizvoda.

Ona naglašava da su pojedini sektori već najavili korekcije cijena, posebno u oblasti pekarske industrije, gdje bi moglo doći do rasta cijena hljeba i žitarica. Takvi potezi dodatno opterećuju standard građana, koji se već suočavaju s niskim primanjima.

Marićeva podsjeća da je ovo samo nastavak talasa poskupljenja koji traje od početka godine – od električne energije i komunalnih usluga do goriva. Sve to, kako upozorava, dodatno podstiče inflaciju i zahtijeva hitne mjere za ublažavanje udara na kućne budžete.

Iako postoji nada da cijene nafte na svjetskom tržištu neće nastaviti snažan rast, realnost je da su nova poskupljenja sve izvjesnija. Ključno pitanje ostaje koliko će ona biti velika – i da li će njihov teret ponovo najviše osjetiti građani.

Izvor: Novosti