Zagađenje vazduha: mala ložišta veliki rizik
U malim gradovima i varošicama Srbije i Bosne i Hercegovine zimska idila često ima tamnu stranu, dim iz kućnih dimnjaka i smog. Iako javnost često fokus stavlja na velike toplane i termoelektrane, stručnjaci upozoravaju da individualna ložišta peći i kotlovi na drva, ugalj i čvrsto gorivo – značajno doprinose zagađenju. U pojedinim mestima domaćinstva učestvuju i sa 40–60% emisije PM čestica tokom grejne sezone, uglavnom zbog zastarelih peći i lošeg kvaliteta goriva. Dim iz kućnih dimnjaka sadrži PM10 i PM2,5 čestice, ugljen-monoksid, azotne okside, benzopiren i druge kancerogene materije, što povećava rizik od bolesti disajnih puteva i srca, posebno kod dece, starih i hronično obolelih.
Pitanje ko više zagađuje velike toplane ili kućni dimnjaci nema jednostavan odgovor. Veliki sistemi grejanja jesu značajan izvor emisija, ali su često pod većom kontrolom, imaju filtre i mogućnost upotrebe čistijih energenata. Nasuprot tome, hiljade malih dimnjaka teško je nadzirati, a mnogi građani, zbog siromaštva, lože sirovim drvetom, lignitom, pa čak i otpadom.
Problemi zagađenja nisu vezani samo za dim iz peći. Novi Izveštaj iz senke Koalicije 27 pokazuje da stanje u oblasti životne sredine u Srbiji i dalje napreduje sporo, uprkos usvajanju zakona i strateških dokumenata. Zakon o zaštiti vazduha ne rešava ključne uzroke zagađenja, lokalni monitoring je nedovoljno razvijen, a nadzor i kaznene odredbe nisu suštinski unapređeni. Zagađen vazduh i dalje ostaje jedan od najvećih zdravstvenih rizika za građane Srbije. Problemi se nadovezuju i na upravljanje otpadom. Broj požara na deponijama raste, a sa njima i zagađenje i rizici po zdravlje.
Stručnjaci i organizacije civilnog društva savetuju građanima da, kada je moguće, koriste čistije energente (pelet, gas, daljinsko grejanje), redovno čiste dimnjake i koriste efikasnije peći. U danima visokog zagađenja preporučuje se ograničavanje boravka napolju, posebno dece, kao i korišćenje zaštitnih maski sa filterima za PM čestice u najugroženijim sredinama. Na duži rok, rešenje leži u kombinaciji socijalne podrške za energetski siromašna domaćinstva, strožih propisa za ložišta i ozbiljne politike kvaliteta vazduha na nivou države i lokalnih samouprava.
Izvor: koalicija27.org/Drina Press







